Kako je „Reefer Madness” napravio ludnicu od cannabisa: Edukativno-humoristična priča o propagandi protiv konoplje

Konoplja (Cannabis sativa) je kroz povijest bila poznata kao čudesna biljka – od nje su se izrađivali brodski užad, papir, odjeća, pa čak i gorivo. Sve je teklo glatko dok se nije dogodio jedan od najbizarnijih trenutaka u povijesti – trenutak kada je konoplja postala neprijatelj broj jedan zahvaljujući propagandi, strahu i… jazz glazbi?!

Da, dobro ste pročitali. Ovo je priča o tome kako je industrijska i medicinska konoplja postala žrtva kampanje koja je kulminirala s jednim od najsmješnijih propagandnih filmova svih vremena – “Reefer Madness” (1936.). Ako mislite da je ovo početak ozbiljne priče, pripremite se na dozu edukacije s dobrim komadom humora.

Konoplja: Biljka koja je previše dobra da bi bila istinita
Prije nego što je konoplja postala „zlikovac” u očima svijeta, bila je jedna od najvažnijih biljaka na planeti. Koristila se za izradu:

Papira (čak je i Deklaracija nezavisnosti SAD-a napisana na papiru od konoplje),
Užadi i platna (svaki brod imao je jedra od konoplje),
Ulja i goriva,
Tkanina koje su bile izdržljivije od pamuka.
Tijekom 19. i početkom 20. stoljeća, konoplja je bila nezaobilazan resurs. Međutim, njezin najveći problem bio je – bila je previše dobra. I to nije šala. Industrija nafte, papira i kemikalija shvatila je da bi konoplja mogla ugroziti njihove poslove.

Tu se na scenu pojavljuju velike korporacije poput DuPont-a i lobiji za papirnu industriju, koji su odlučili da konoplja mora nestati iz igre. No, kako natjerati javnost da prestane koristiti biljku koja je korisna, jeftina i ekološki prihvatljiva? Odgovor je bio jednostavan: demonizirajte je.

Rođenje „marihuane” i početak kaosa
Prvi korak bio je promjena imena. Do tada, većina ljudi poznavala je biljku kao „konoplju” (hemp). No, lobisti su počeli koristiti izraz „marihuana” – egzotičan, stran naziv koji je zvučao opasno i nepoznato.

Taj izraz povezan je s meksičkom kulturom i imigracijom, čime su dodatno pokušali izazvati strah u američkoj javnosti. Ideja je bila jednostavna: ako ljudi misle da je „marihuana” nekakva opasna droga koja dolazi iz inozemstva, možda će se okrenuti protiv nje.

“Reefer Madness“: Najsmješniji propagandni film svih vremena
I tada se dogodilo nešto što je ušlo u povijest kao jedan od najurnebesnijih primjera propagande. Godine 1936. snimljen je film pod nazivom “Reefer Madness”. Ovaj „edukativni” film trebao je upozoriti javnost na opasnosti marihuane, ali danas je poznat više kao komedija nego kao ozbiljno upozorenje.

Radnja filma:
U filmu, marihuana je prikazana kao biljka koja izaziva:

Nepovratno ludilo – likovi koji puše marihuanu postaju potpuno nestabilni.
Opsjednutost jazz glazbom – jer je, očito, jazz bio „opasna glazba” u to vrijeme.
Krvoproliće i zločine – prema filmu, jedan dim marihuane dovoljno je da prosječan čovjek postane ubojica.
Nekontrolirani smijeh i ples – jer što može biti strašnije od ljudi koji se previše smiju ili plešu u dnevnom boravku?
Jedna od najpoznatijih scena prikazuje mladića koji, nakon što zapali cigaretu marihuane, počinje divljački svirati klavir, smijući se histerično dok gubi razum. Ako to nije dovoljno da vas nagovori da se klonite biljke, ništa neće!

Humor u ozbiljnosti
Film je bio toliko pretjeran i apsurdan da je umjesto straha izazvao smijeh – barem desetljećima kasnije. Iako je u to vrijeme uspio preplašiti dio javnosti, danas je poznat kao primjer propagande koja se obila o glavu.

Posljedice propagande
Nažalost, unatoč tome što danas izgleda smiješno, propaganda iz 1930-ih imala je ozbiljne posljedice:

Zabrana uzgoja konoplje: Godine 1937. donesen je zakon o oporezivanju marihuane (Marihuana Tax Act), koji je efektivno zabranio uzgoj industrijske konoplje u SAD-u.
Stigma oko cannabisa: Ljudi su desetljećima vjerovali u mitove o „marihuani” kao opasnoj drogi, iako je industrijska konoplja potpuno drugačija od marihuane koja se koristi u rekreativne svrhe.
Gubitak ekološke alternative: Umjesto konoplje, industrije su se okrenule nafti, plastici i drvetu, što je dovelo do ekološke devastacije koju osjećamo i danas.
Pouka priče (i malo smijeha)
Što možemo naučiti iz „Reefer Madness” i cijele ove priče o demonizaciji cannabisa? Evo nekoliko zaključaka:

1. Propaganda je moćna – ali i smiješna
   Kada pogledate „Reefer Madness” danas, teško je vjerovati da su ljudi ozbiljno shvaćali te tvrdnje. No, propaganda je moćan alat, posebno u kombinaciji sa strahom i dezinformacijama.
2. Konoplja je žrtva vlastitog uspjeha
   Konoplja je bila toliko korisna i svestrana da je postala prijetnja velikim industrijama. Umjesto da je prihvatimo kao održivu alternativu, odlučili smo je uništiti.
3. Nikad ne podcjenjujte moć jazz glazbe
   Prema „Reefer Madnessu”, jazz je bio nepogrešiv znak da se netko „pokvario”. Ako čujete nekoga kako sluša jazz i smije se, možda je vrijeme da… se pridružite zabavi?

Zaključak
Priča o demonizaciji cannabisa i konoplje podsjeća nas na važnost kritičkog razmišljanja i informiranja. „Reefer Madness” možda je bio propaganda, ali danas nas podsjeća koliko su apsurdni mitovi koje ljudi mogu povjerovati.

Srećom, u posljednjih nekoliko desetljeća konoplja doživljava veliki povratak – od medicinskih proizvoda do održivih alternativa plastici. Možda je vrijeme da zamijenimo smijeh iz „Reefer Madnessa” ozbiljnim koracima prema održivoj budućnosti. Ipak, ako vas netko pokuša uvjeriti da će vas konoplja natjerati da postanete jazz pijanist koji divljački pleše – samo se nasmijte. 🌿🎷