Opća povijest i prvi nalazi cannabisa
Cannabis, poznat i kao konoplja, jedna je od najstarijih biljaka koju je čovjek uzgajao i koristio u razne svrhe. Njegova povijest seže tisućama godina unatrag, a dokazi o njegovoj upotrebi pronađeni su u mnogim dijelovima svijeta. Ova biljka imala je različite uloge u ljudskim društvima – od vlakana za odjeću i užad, preko hrane i ulja, do ljekovitih i ritualnih svrha.
Podrijetlo i prvi nalazi
Najraniji arheološki dokazi:
Prvi dokazi o uzgoju cannabisa potječu iz drevne Kine, gdje su pronađeni tragovi njegove upotrebe prije otprilike 10.000 godina. Smatra se da su rani narodi koristili divlji cannabis za izradu užadi, tkanine i kao izvor hrane (sjemenke).
Arheološki nalazi u kineskim neolitkim naseljima, poput onih u provinciji Henan, pokazuju da je konoplja bila važan dio svakodnevnog života. Kinezi su je koristili za izradu papira, odjeće i pribora.
Ljekovita upotreba:
U drevnim kineskim zapisima, posebno u tekstu “Shennong Bencao Jing” (Klasični tekst o biljnim lijekovima), koji datira iz oko 2700. godine pr. Kr., cannabis je opisan kao biljka s ljekovitim svojstvima. Koristio se za ublažavanje boli, liječenje reumatizma i drugih bolesti.
Središnja Azija i Bliski istok:
Cannabis se proširio iz Kine prema zapadu, u područja Središnje Azije, gdje su ga koristili Skiti, nomadski narod koji je živio na područjima današnje Ukrajine, Rusije i Kazahstana. Skiti su koristili cannabis i u ritualne svrhe – Herodot (grčki povjesničar) opisuje njihovu praksu udisanja dima cannabisa tijekom pogrebnih obreda.
Na Bliskom istoku, cannabis se pojavio oko 2000. godine pr. Kr. u Mezopotamiji i drevnom Egiptu, gdje je korišten kao lijek za liječenje očnih i kožnih bolesti.
Indija:
U Indiji je cannabis igrao važnu religijsku i kulturnu ulogu. Smatra se da je biljka povezana s bogom Šivom, a tekstovi poput Atharvavede (1500–1000. pr. Kr.) opisuju cannabis kao “svetu biljku” koja ima moć iscjeljenja. Također je korišten u pripremi napitka bhang, koji je bio dio ritualnih i društvenih običaja.
Europa:
Cannabis se u Europi pojavio već u brončanom dobu (oko 2000–1000 pr. Kr.), kada su ga koristile zajednice koje su trgovale s nomadskim narodima iz Azije. Grci i Rimljani koristili su konoplju za izradu užadi, brodskih jedara i tkanina.
Širenje cannabisa kroz povijest
Antika: Rimljani su ga koristili za tekstil i medicinu, dok su ga Skandinavci i germanski narodi koristili za izradu užadi i odjeće.
Srednji vijek: Cannabis je bio vrlo rasprostranjen u Europi i Aziji. Koristio se za proizvodnju tkanine i papira, a bio je posebno važan u pomorstvu (izrada jedara i užadi).
Novija povijest: Tijekom 18. i 19. stoljeća, konoplja je bila ključna sirovina u industriji, ali je njezina upotreba opala s razvojem sintetičkih materijala i zakonskim ograničenjima.
Zaključak
Cannabis je jedna od najvažnijih biljaka u ljudskoj povijesti zbog svoje svestranosti i široke primjene. Od svojih početaka u drevnoj Kini, gdje je služio kao izvor hrane, vlakana i lijeka, do ritualne upotrebe u Indiji i Središnjoj Aziji, cannabis je oblikovao kulture i civilizacije diljem svijeta. Njegova povijest odražava sposobnost čovječanstva da prilagodi prirodne resurse svojim potrebama, ali i složenost odnosa prema biljkama s psihoaktivnim svojstvima.
Zabrana kanabisa i njeno širenje po svijetu
Zabrana kanabisa nije se dogodila odjednom, već je postupno uvedena tijekom 19. i 20. stoljeća, prvenstveno zbog političkih, društvenih i ekonomskih razloga. Iako je cannabis tisućama godina bio korišten u medicinske, industrijske i rekreativne svrhe, promjena percepcije započela je krajem 19. stoljeća, a do sredine 20. stoljeća zabrana njegovog uzgoja, posjedovanja i upotrebe postala je globalna.
Ključni događaji i širenje zabrane kanabisa
- Početak regulacije u 19. stoljeću
Velika Britanija (1868.): Prvi zakoni koji reguliraju opojne tvari uključivali su opijum i kanabis, ali samo u medicinskom kontekstu. Velika Britanija je upravljala Indijom, gdje je cannabis bio široko korišten, pa su britanske vlasti pokušale ograničiti njegovu dostupnost.
Otomansko Carstvo (1877.): Donijelo je zakone protiv upotrebe kanabisa u rekreativne svrhe, posebno zbog zabrinutosti oko njegovog utjecaja na radnu snagu. - Početak kriminalizacije u 20. stoljeću
Sjedinjene Američke Države:
Zabrana kanabisa u SAD-u započela je na lokalnoj razini. Prvi zakon protiv kanabisa donesen je 1911. godine u Massachusettsu, gdje je zabranjena njegova rekreativna upotreba.
Do 1930-ih, zabrana se proširila na većinu saveznih država. Ključnu ulogu u kriminalizaciji odigrao je direktor Federalnog ureda za narkotike, Harry Anslinger, koji je pokrenuo kampanju protiv marihuane, povezujući je s kriminalom, rasizmom i imigracijom.
Marihuana Tax Act (1937.): Ovo je bio prvi federalni zakon koji je učinkovito kriminalizirao kanabis u SAD-u, uvodeći visoke poreze i stroge regulacije.
Međunarodne inicijative:
Haška konvencija (1912.): Iako se primarno bavila opijumom, kanabis je bio spomenut kao tvar koja bi trebala biti regulirana.
Egipat i Južna Afrika: Početkom 20. stoljeća, Egipat i Južna Afrika bili su među prvim zemljama koje su tražile strogu zabranu kanabisa na međunarodnoj razini. Egipat je lobirao za zabranu kanabisa na Ženevskoj konvenciji o opojnim drogama (1925.), gdje je usvojena regulacija trgovine kanabisom. - Provođenje globalne zabrane (1940-ih–1960-ih)
Jedinstvena konvencija o opojnim drogama (1961.):
Ovaj međunarodni sporazum, koji je organizirao UN (Ujedinjeni narodi), bio je ključan za globalnu kriminalizaciju kanabisa. Konvencija je kanabis svrstala u Priloge I i IV, što znači da je klasificiran kao visokorizična droga bez medicinske vrijednosti (slično heroinu).
Države potpisnice (više od 180 zemalja) obvezale su se uskladiti svoje zakone s ovim propisima.
Sjedinjene Američke Države kao predvodnik u globalnoj zabrani:
Tijekom 1970-ih, SAD su dodatno pooštrile zakone o kanabisu donošenjem Zakona o kontroliranim supstancama (Controlled Substances Act) 1970. godine, kojim je kanabis svrstan u “Grupu I” (najstrože regulirane tvari).
SAD su također vršile značajan pritisak na druge zemlje da kriminaliziraju kanabis putem međunarodnih sporazuma i ekonomske politike.
Rasizam i stigmatizacija:
U mnogim zemljama kriminalizacija kanabisa bila je povezana s rasnim i kulturnim predrasudama. U SAD-u, na primjer, kanabis je često bio povezan s meksičkim imigrantima i Afroamerikancima, što je potaknulo javnu paniku i političke kampanje. - Zabrana u ostatku svijeta
Europa:
Iako je cannabis bio široko korišten u medicinske svrhe, većina europskih zemalja kriminalizirala ga je u skladu s Jedinstvenom konvencijom UN-a iz 1961..
Tijekom 1970-ih i 1980-ih, zemlje poput Velike Britanije, Njemačke i Francuske uvele su stroge zakone protiv kanabisa.
Azija:
Zemlje poput Indije i Pakistana, gdje je cannabis imao duboke kulturne i religijske korijene, bile su pod pritiskom međunarodnih organizacija da usvoje strože zakone.
Indija je 1985. godine donijela Narcotic Drugs and Psychotropic Substances Act, kojim je zabranjena rekreativna upotreba kanabisa, iako su tradicionalni pripravci poput bhanga ostali legalni.
Južna Amerika:
Tijekom 20. stoljeća, Južna Amerika bila je snažno pod utjecajem američke politike “rata protiv droga”. Mnoge zemlje, poput Kolumbije i Meksika, zabranile su kanabis pod pritiskom SAD-a.
Promjene u 21. stoljeću
Početkom 21. stoljeća, mnoge zemlje počele su preispitivati stroge zakone o kanabisu, posebno zbog medicinske upotrebe i ekonomskih prednosti legalizacije.
Medicinska legalizacija:
1996.: Kalifornija je postala prva američka savezna država koja je legalizirala medicinsku upotrebu kanabisa.
Uslijedile su mnoge zemlje, uključujući Kanadu, Izrael, Njemačku i Australiju.
Rekreativna legalizacija:
2012.: Colorado i Washington postali su prve američke savezne države koje su legalizirale rekreativnu upotrebu kanabisa.
Kanada (2018.): Postala je druga zemlja (nakon Urugvaja) koja je potpuno legalizirala kanabis.
Dekriminalizacija:
Mnoge europske zemlje, poput Portugala, Nizozemske i Češke, dekriminalizirale su posjedovanje manjih količina kanabisa.
Zaključak
Zabrana kanabisa postala je raširena tijekom 20. stoljeća, prvenstveno kroz međunarodne sporazume poput Jedinstvene konvencije iz 1961. i pod pritiskom SAD-a. Međutim, 21. stoljeće donijelo je značajne promjene, s rastućim trendom legalizacije i dekriminalizacije kanabisa zbog njegovih medicinskih i ekonomskih potencijala.
